Cimer fraj

Sjedim na poslu i razmišljam. Rijetki su ovo trenuci u godini kad na poslu imam vremena posložiti misli (pod rijetko ovdje mislim da stanu na prst jedne ruke). I dok tako dokoličarim, glavom mi prostruji poznati refren „To će biti taj dan, to će biti taj dan, objesi zimmer frei, lezi pod palmu i uživaj, aj-aj-aj-aj-aj-aj“. Vidim se na plaži, mozak na paši, pijuckam koktel, more šumi u pozadini, omiljeno ljetno štivo u rukama.

Ali, prije nego se prešaltam na ferije, htjela bih nešto podijeliti s vama. Jesu li i vama poznate riječi šank, beštek, kasa ili pak štand, plac i šalter? Zicer ste ih koristili milijun puta, a ako radite u turizmu, onda i više. Riječ je o germanizmima, posuđenicama iz njemačkog jezika koje su postale dio svakodnevice u toj mjeri da nam se stranim ne čine one, već njihov hrvatski ekvivalent.

Smatra se da u hrvatskom jeziku postoji do otprilike 3000 posuđenica koje svjedoče o kulturnim dodirima njemačke i hrvatske kulture kroz povijest. Njemački odnosno austrijski utjecaj u hrvatskom jeziku datira iz dalekog 13. stoljeća, a širi se kontinuirano, različitim intenzitetom, sve do danas.

Provirimo gdje se to najčešće kriju germanizmi:

• Ugostiteljstvo i turizam: šank (der Schank), flaša (die Flasche), kasa (die Kasse), beštek (das Besteck), gablec (das Gabelfrühstück), pult (das Pult), kelner (der Kellner), itd.
• Domaćinstvo: veš (die Wäsche), štrik (der Strick), korpa (der Korb), tepih (der Teppich), fen (der Föhn), deka (die Decke), regal (das Regal), lampa (die Lampe), madrac (die Matratze), šlapa (die Schlappe), itd.
• Gastronomija: kifla (das Kipfel), krafna (der Krapfen), šunka (der Schinken), kremšnita (die Cremeschnitte), špek (der Speck), šnicla (der Schnitzel), šlag (der Schlag), itd.
• Automobilizam: auspuh (der Auspuff), felga (die Felge), hauba (die Haube), kuplung (die Kupplung), rikverc (rückwärts), sic (der Sitz), gepek (das Gepäck), itd.
• Razno: šminka (die Schminke), šalter (der Schalter), faktura (die Faktura), štrajk (der Streik), tipfeler (der Tippfehler), bina (die Bühne), rampa (die Rampe), bauštela (die Baustelle), itd.

Treba svakako naglasiti da se danas koristi i nekoliko iskrivljenih konstrukcija i izraza, nastalih doslovnim prijevodom s njemačkog:

• bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da (Izašla je, a da to nitko nije primijetio.)
• glagol raditi (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona)
• jučer navečer (gestern Abend) umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) umjesto večeras.

Svi se veselimo ljetu, suncu i moru. Špica sezone je pred vratima. Držimo fige da nas prati lijepo vrijeme i posjete brojni turisti i gastarbajteri. Radit ćemo od jutra do sutra, šprehat ćemo kojekakve jezike, fušarit ćemo, ali nemojmo se propustiti zalaufat do plaže i prekrasnog Jadranskog mora. Zrihtajte se, zabavite, upoznajte divne ljude i uživajte uz omiljenu cugu, pa naručite još jednu rundu, pa još jednu, i još zadnju dok sve ne ostanete švorc. Doživite nezaboravne trenutke prije nego vam bude pun kufer ljeta, turista i ljetnih vrućina.

Sjedim i dalje na poslu. Razmišljam. Mogla sam biti u leru, ali ipak sam se odvažila i napisala svoj prvi blog. Ako ste uživali, špica.

Fajrunt!

Lara Deklić